Trening nije bio usmjeren samo na prepoznavanje problematičnog govora, nego i na pitanje šta mladi mogu uraditi kada u svojoj zajednici uoče problem. Učesnici i učesnice prepoznavali su konkretne izazove koji utiču na njihov svakodnevni život i pokušavali ih pretvoriti u prijedloge mini-akcija.
Direktan susret mladih s medijskim profesionalcima važan je jer približava rad redakcija, ali i doprinosi boljem razumijevanju odgovornosti koju mediji imaju prema društvu. Istovremeno, novinarima i urednicima pruža priliku da čuju kako mladi koriste medije, kojim izvorima vjeruju i kakav sadržaj smatraju relevantnim.
Trening nije bio usmjeren samo na prepoznavanje problematičnog govora, nego i na pitanje šta mladi mogu uraditi kada u svojoj zajednici uoče problem. Učesnici i učesnice prepoznavali su konkretne izazove koji utiču na njihov svakodnevni život i pokušavali ih pretvoriti u prijedloge mini-akcija.
Direktan susret mladih s medijskim profesionalcima važan je jer približava rad redakcija, ali i doprinosi boljem razumijevanju odgovornosti koju mediji imaju prema društvu. Istovremeno, novinarima i urednicima pruža priliku da čuju kako mladi koriste medije, kojim izvorima vjeruju i kakav sadržaj smatraju relevantnim.
Cilj projekta HUB za zaštitu slobode izražavanja jeste doprinijeti sveobuhvatnom razumijevanju slobode izražavanja te podržati i osnažiti civilno društvo, prije svega mlade i organizacije civilnog društva mladih u Bosni i Hercegovini, da razumiju i, kroz saradnju s predstavnicima medija i pravosuđa, promovišu pravo na slobodu izražavanja te prepoznaju kršenja i ograničenja. Cilj je bio i naučiti mlade na koji način se mogu boriti protiv dezinformacija, govora mržnje, mizoginije i klevete.
Kroz različite aktivnosti projekta HUB za zaštitu slobode izražavanja, koje su uključivale edukacije, radionice, razgovore i posjete institucijama poput Regulatorne agencije za komunikacije BiH, Direkcije za evropske integracije (DEI) i Gradske uprave Banja Luka, prošlo je više od 600 mladih ljudi iz dvadesetak gradova u Bosni i Hercegovini. Oni su imali priliku razgovarati s aktivistima, advokatima i novinarima, postavljati pitanja i razmjenjivati iskustva.
Kroz treninge, edukacije, razgovore i posjete institucijama mladi ljudi su, sudeći prema njihovim utiscima nakon događaja, naučili mnogo i razumjeli da mogu i da imaju pravo utjecati na pojave koje im se ne sviđaju, odnosno da, kada nauče prepoznati šta nije dobro, primjedbe mogu javno iznijeti i pronaći kanal putem kojeg će ih poslati onima na koje se odnose, bez obzira o kojem je autoritetu riječ.
Razvoj kritičkog mišljenja posebno je važan u vremenu u kojem su mladi svakodnevno izloženi velikom broju informacija, dezinformacijama i različitim oblicima manipulativnog sadržaja. Zbog toga medijska i informacijska pismenost trebaju imati važnije mjesto u obrazovnom procesu, kako bi mladi mogli pouzdano procjenjivati izvore, razumjeti kontekst i donositi informisane zaključke.
Preporuke su namijenjene institucijama u Bosni i Hercegovini, dolaze kao rezultat dvogodišnjeg rada mladih ambasadora i ambasadorica slobode izražavanja u okviru projekta HUB za zaštitu slobode izražavanja, koji provode Udruženje Ja bih u EU i WUS Austria, uz finansijsku podršku Evropske unije u Bosni i Hercegovini. Obuhvataju pet prijedloga koji se odnose na obrazovanje, pravosuđe, transparentnost medija, bolju zaštitu od online uznemiravanja te borbu protiv mizoginije, seksizma i rodnih stereotipa.
Mladi ističu da se dezinformacije često ne prepoznaju zato što djeluju uvjerljivo, a ne zato što su loše napisane. Algoritmi na društvenim mrežama favoriziraju sadržaje koji izazivaju reakciju, a ne one koji su provjereni. U takvom okruženju mijenja se i uloga publike - od pasivnog primaoca informacija do aktivnog učesnika u njihovom širenju. Svaki klik, dijeljenje ili komentar produžava život informacije, bez obzira na to da li je tačna. Upravo zato mladi, kao najaktivniji korisnici digitalnih platformi, mogu prvi prepoznati dezinformaciju, ali i zaustaviti njeno širenje.
Iako su vođeni u različitim formatima i u različitim dijelovima BiH, svi razgovori s mladima otvaraju ista o pitanje: kako govoriti slobodno, ali i odgovorno. Od dilema srednjoškolaca, preko razmišljanja budućih pravnika, do sudske prakse, jasno je da granica između mišljenja i govora mržnje nije uvijek jednostavna niti unaprijed data. Pokazalo se da sloboda izražavanja ne prestaje onda kada se pojavi drugačije mišljenje, već kada postane sredstvo za ušutkivanje ili vrijeđanje drugih.
BS
EN