Praktični dio radionice omogućio je učesnicima da kroz vježbu primijene Kodeks za štampane i online medije na konkretnim primjerima, čime su dodatno osnaženi za prepoznavanje kršenja standarda i argumentovano obrazlaganje prijava/žalbi.
Banja Luka, 11. decembar 2025. – Nevladina organizacija “Ja BiH u EU (JaBiHEU), održala je danas interaktivnu radionicu posvećenu jačanju institucionalnih i društvenih kapaciteta za suočavanje s digitalnim prijetnjama i izazovima koje donosi vještačka inteligencija. Radionica je okupila mlade, predstavnike civilnog društva, medija, akademske zajednice i lokalnih institucija, s ciljem podizanja svijesti o rastućem utjecaju digitalnih manipulacija na demokratiju, ljudska prava i povjerenje građana
Kroz pitanja i komentare, mladi su preispitivali koliko se sloboda okupljanja i udruživanja zaista živi u njihovim školama, gradovima i online okruženju. Naglasili su da imaju mnogo ideja i motivacije za pokretanje promjena, ali da im dodatna podrška, više prostora i bolje razumijevanje od institucija i od šire zajednice olakšavaju da te ideje pretvore u konkretne aktivnosti.
Kroz pitanja i komentare, mladi su preispitivali koliko se sloboda okupljanja i udruživanja zaista živi u njihovim školama, gradovima i online okruženju. Naglasili su da imaju mnogo ideja i motivacije za pokretanje promjena, ali da im dodatna podrška, više prostora i bolje razumijevanje od institucija i od šire zajednice olakšavaju da te ideje pretvore u konkretne aktivnosti.
Radionica je okupila studente i studentice prava koji su, zajedno sa advokatom Aleksandrom Jokićem, razgovarali o granicama javnog govora, odgovornosti koju pravni sistem ima prema društvu i izazovima koje donosi digitalno okruženje u kojem se informacije šire brže nego ikada. Polazna tačka bila je razumijevanje da je sloboda izražavanja temelj demokratskog društva, ali da ona istovremeno podrazumijeva i odgovornost.
Poseban fokus stavljen je na pravne okvire koji štite slobodu izražavanja, kako na nacionalnom nivou, tako i kroz međunarodne standarde. Kroz konkretne primjere i presude Evropskog suda za ljudska prava, studenti su razmatrali šta predstavlja legitimno iznošenje mišljenja, a kada sadržaj prelazi u govor mržnje, klevetu ili drugi oblik nedopuštenog govora.
Kroz moderiranu diskusiju razgovaralo se o ulozi mladih u procesu EU integracija, načinima na koje mogu doprinijeti kroz aktivizam, rad u organizacijama civilnog društva, učešće u javnim raspravama i praćenje reformskih procesa, te o tome kako poboljšati saradnju između mladih i institucija.
Poseban fokus panela bio je na ulozi mladih u zaštiti slobode izražavanja – ne samo kao budućih novinara, već i kao građana koji imaju moć da oblikuju društvene norme. Ova diskusija još jednom je pokazala da zaštita novinara nije tema rezervisana samo za medijske profesionalce, već je pitanje koje se tiče cijelog društva – a naročito mladih koji tek ulaze u javni prostor.
Ova posjeta predstavlja prvi korak u nizu lokalnih dijaloga planiranih kroz projekat, a cilj je da se mladima približe institucionalni mehanizmi koji stoje na raspolaganju kada je riječ o zaštiti slobode izražavanja, da se ostvari saradnja između mladih i institucija, ali i da se podstakne njihova aktivnija uloga u kreiranju otvorenijih zajednica.
Fokus radionice bio je na značaju slobode izražavanja u demokratskom društvu, kako u kontekstu nacionalnih zakonskih okvira, tako i s aspekta međunarodnih standarda, posebno presuda Evropskog suda za ljudska prava (ESLJP). Učesnici su se upoznali s osnovnim pravnim načelima koja štite pravo na slobodu govora, ali i s okolnostima u kojima se to pravo može i mora ograničiti.
Diskusija je bila usmjerena na osnaživanje mladih u borbi za slobodu izražavanja. Kroz otvoren dijalog, razmatrani su načini na koje mladi mogu postati aktivni akteri u zagovaranju slobode govora – bilo kroz saradnju sa medijima, advokatima ili partnerskim inicijativama sa nevladinim sektorom.
BS
EN