U okviru projekta #AIKoristiSPažnjom, koji implementira JaBiHEU uz finansijsku podršku Ambasade Kraljevine Nizozemske, u Bihaću je održana edukativna radionica posvećena ulozi umjetne inteligencije u prepoznavanju i suzbijanju ekstremističkih sadržaja te prevenciji online radikalizacije.
Dokument “Preporuke mladih za donosioce odluka: zaštita slobode izražavanja i jačanje demokratskog prostora u BiH” kreiran je u okviru projekta “HUB za zaštitu slobode izražavanja” koji implementiraju Udruženje “Ja bih u EU” Sarajevo i World University Service Austria, a finansira Evropska unija u BiH
Za mnoge djevojke u Bosni i Hercegovini, menstruacija nije samo prirodan dio života, nego mjesečni izvor brige, nelagode i odricanja. Menstrualno siromaštvo znači da osnovni higijenski proizvodi nisu uvijek dostupni.
Dokument “Preporuke mladih za donosioce odluka: zaštita slobode izražavanja i jačanje demokratskog prostora u BiH” kreiran je u okviru projekta “HUB za zaštitu slobode izražavanja” koji implementiraju Udruženje “Ja bih u EU” Sarajevo i World University Service Austria, a finansira Evropska unija u BiH
Poseban fokus stavljen je na izazove s kojima se mladi susreću u online prostoru, uključujući online uznemiravanje, širenje dezinformacija, govor mržnje i ograničen prostor za marginalizovane glasove u javnom diskursu.
Događaj je još jednom potvrdio da mladi imaju jasne stavove, konkretne prijedloge i snažnu motivaciju da doprinesu unapređenju slobode izražavanja u Bosni i Hercegovini, ukoliko im se pruži prostor, podrška i prilika da budu ravnopravni sagovornici u dijalogu s institucijama.
Diskutovalo se i o tome zašto su mladima važni objektivni, odgovorni i slobodni mediji i kako se ta potreba može pretvoriti u aktivno djelovanje. Mladi su tokom posjete podijelili vlastita iskustva i razmišljanja o tome zašto su im odgovorni mediji važni, te govorili o tome na koji način mogu doprinijeti kvalitetnijem informisanju u svojoj zajednici.
Mladi su prenijeli svoja iskustva o tome kako civilno društvo može strateški graditi partnerstva, od saradnje između organizacija, do povezivanja sa medijima, školama, lokalnim zajednicama i institucijama. Poseban naglasak stavljen je na usklađivanje komunikacije i zagovaračkih ciljeva, kako bi poruke bile jasne, relevantne i utemeljene na činjenicama.
Kroz pitanja i komentare, mladi su preispitivali koliko se sloboda okupljanja i udruživanja zaista živi u njihovim školama, gradovima i online okruženju. Naglasili su da imaju mnogo ideja i motivacije za pokretanje promjena, ali da im dodatna podrška, više prostora i bolje razumijevanje od institucija i od šire zajednice olakšavaju da te ideje pretvore u konkretne aktivnosti.
Radionica je okupila studente i studentice prava koji su, zajedno sa advokatom Aleksandrom Jokićem, razgovarali o granicama javnog govora, odgovornosti koju pravni sistem ima prema društvu i izazovima koje donosi digitalno okruženje u kojem se informacije šire brže nego ikada. Polazna tačka bila je razumijevanje da je sloboda izražavanja temelj demokratskog društva, ali da ona istovremeno podrazumijeva i odgovornost.
Poseban fokus stavljen je na pravne okvire koji štite slobodu izražavanja, kako na nacionalnom nivou, tako i kroz međunarodne standarde. Kroz konkretne primjere i presude Evropskog suda za ljudska prava, studenti su razmatrali šta predstavlja legitimno iznošenje mišljenja, a kada sadržaj prelazi u govor mržnje, klevetu ili drugi oblik nedopuštenog govora.
Kroz moderiranu diskusiju razgovaralo se o ulozi mladih u procesu EU integracija, načinima na koje mogu doprinijeti kroz aktivizam, rad u organizacijama civilnog društva, učešće u javnim raspravama i praćenje reformskih procesa, te o tome kako poboljšati saradnju između mladih i institucija.
BS
EN