Mediji su od svog nastanka i  masovnog širenja preuzeli aktivnu ulogu u društvu, ne samo kao prenositelji informacija već u nekim slučajevima i akteri koji određuju tok, agendu i ishode različitih društvenih procesa i dešavanja. Život je nezamisliv bez medija, a mladi su sami nosioci i vid medija. Mlađa publika u medijskom prostoru razlikuje se od starijih ne samo po onome što konzumiraju već i po svojim temeljnim stavovima onoga što žele od vijesti. Mlade ljude prvenstveno pokreću napredak i uživanje u životu, a to se reflektuje na ono što žele da vide na medijima. I dalje im trebaju i žele vijesti koje povezuju njihov svijet sa ostatkom svijeta i koje odgovaraju nizu različitih društvenih i ličnih potreba. Ipak, većina mladih nužno tradicionalne medije ne smatra kao najbolji ili jedini način da se informiše.

Način na koji mladi ljudi vide ulogu i vrijednost vijesti je različit. Mlađa publika vidi vijesti kao: ono što bi trebalo da se zna (u određenoj mjeri), ali i ono što je korisno znati, šta je zanimljivo znati, i šta je zabavno znati. Veliki dio uzbudiljivih sadržaja i zanimacije za mlade nalazi se na periferiji informativnog prostora (lifestyle, kultura, sport, blogeri i vlogeri). Većina je populacije, nažalost, na dnevnoj bazi izložena negativnim i zastrašujućim informacijama koji nam se direktno/ indirektno plasiraju kroz medije.

U moru tih vijesti, mladi se na mainstream medijima zanimaju za sadržaji kao što su: Pozitvine/inspirativne priče koje su motivacija i inspiracija mladim ljudima i ne uzrokuju negativne psihološke učinke. Upravo zato je danas više nego ikad prije važno dati pozitivnim vijestima prostor u medijima. Inspirativne priče uspješnih ljudi i savjeti koji oni mogu dati mlađim generacijama kroz medije su neprocjeniv izvor korisnih informacije koje bi većina mladih ljudi rado čitala.

Informativno / edukativni sadržaji- većina mladih, posebno u manjim sredinama, rijetko ima priliku dobiti na mainstream medijima informacije o edukacijama, seminarima, prlikama koji bi im pomogli da steknu nova znanja, iskustva i upoznaju se sa različitostima u Bosni i Hercegovini. Takvi sadržaji postoje, međutim potrebno je ostvariti veći domet u širenju takvih informacija među mladima.

Teme o kojima se često ne priča u porodici ili obrazovnoj instituciji. Još uvijek živimo u društvu gdje postoje “tabu” teme o kojima se nedovoljno priča, a većina mladih potražuje konkretan izvor informacija, kao i savjet kako postupiti u nekoj situaciji. Mediji bi trebali promjeniti narativ priča i fokusirati se više na teme o kojima bi mladi voljeli da čuju i vide a ne mogu to u svakodnevnom životu saznati.

Mentalno zdravlje –je tema često zapostavljena u medijskom prostoru, posebno mentalno zdravlje mladih. U toku i nakon pademije susreli smo se sa raznim posljedicama, od kojih je očuvanje mentalnog zdravlja jedan od najvažnijih prioriteta o kojem se treba javno govoriti. Upravo je to razlog da mediji više izvještavaju o ovoj temi. Većina mladih ljudi smatra da mainstream mediji mahom plasiraju političke teme, sukobe i negativne vijesti koje se uvijek brže i šire plasiraju nego pozitivne.

Sadržaj i forme koji nedostaju, a zanimali bi populaciju od 16-35 godina, najviše se odnose na savjete, prakse, uspješne biznis ideje, načine zarade, zabavne teme (filmovi, knjige, putovanja) i sve ono što bi predstavljalo dodatni podstrek i motivaciju da se mlada osoba aktivira u svojoj zajednici. Od formi aktuelni su kratki tekstovi, podcasti i sl.  

O autorici teksta:

Projekat „Mladi za bolje medije“  finansira Evropska unija, a zajednički implementiraju Mediacentar Sarajevo i Ja bih u EU.