Za mnoge menstruacija i dalje znači pitanje: Imam li dovoljno uložaka? Mogu li danas u školu? Kome mogu reći da mi treba pomoć? Menstrualno siromaštvo nije samo pitanje higijene. To je pitanje zdravlja, dostojanstva, obrazovanja i jednakih šansi.
U okviru projekta „Od klupe do zakona – za dostupno menstrualno zdravlje“ na adrese Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske i Ministarstva finansija Republike Srpske smo poslale Inicijativu za integraciju menstrualnog zdravlja i prevencije menstrualnog siromaštva u strategiju za unapređenje seksualnog i reproduktivnog zdravlja u Republici Srpskoj 2019–2029. godine i pripadajući akcioni plan.
Iako su vođeni u različitim formatima i u različitim dijelovima BiH, svi razgovori s mladima otvaraju ista o pitanje: kako govoriti slobodno, ali i odgovorno. Od dilema srednjoškolaca, preko razmišljanja budućih pravnika, do sudske prakse, jasno je da granica između mišljenja i govora mržnje nije uvijek jednostavna niti unaprijed data. Pokazalo se da sloboda izražavanja ne prestaje onda kada se pojavi drugačije mišljenje, već kada postane sredstvo za ušutkivanje ili vrijeđanje drugih.
Konferencija je potvrdila da zaštita slobode izražavanja nije odgovornost samo medija, pravosuđa ili institucija. Ona zahtijeva aktivno učešće građana, organizacija civilnog društva, obrazovnih ustanova i mladih, kao i spremnost donosilaca odluka da njihove prijedloge ozbiljno razmatraju i pretvore u konkretne mjere.
Dokument “Preporuke mladih za donosioce odluka: zaštita slobode izražavanja i jačanje demokratskog prostora u BiH” kreiran je u okviru projekta “HUB za zaštitu slobode izražavanja” koji implementiraju Udruženje “Ja bih u EU” Sarajevo i World University Service Austria, a finansira Evropska unija u BiH
Radionica je mladima približila i mogućnosti reagovanja kada u medijima ili na digitalnim platformama uoče sporni sadržaj. Razgovaralo se o važnosti dokumentovanja i prijavljivanja online uznemiravanja, obraćanja osobama od povjerenja i nadležnim institucijama, kao i korištenja dostupnih mehanizama za prijavu neetičnog medijskog izvještavanja.
Posebna pažnja posvećena je pitanju kako zaštititi prostor za kritiku, neslaganje i iznošenje nepopularnih stavova, a istovremeno spriječiti govor kojim se ugrožavaju prava, sigurnost i dostojanstvo drugih. Studenti i studentice razgovarali su o razlikama između legitimnog javnog govora, klevete i govora mržnje, kao i o odgovornosti pravosuđa da u svakom pojedinačnom slučaju uspostavi pravičnu ravnotežu.
Radionica je potvrdila da mladi nisu samo publika medijskih i digitalnih sadržaja. Kao studenti, budući stručnjaci i aktivni članovi zajednice, oni mogu doprinositi kulturi dijaloga, suprotstavljanju dezinformacijama i stvaranju javnog prostora u kojem se različiti stavovi izražavaju slobodno, argumentovano i uz poštovanje prava drugih.
Posebna pažnja posvećena je izazovima s kojima se mladi susreću prilikom korištenja medija i digitalnih platformi. U vremenu velike dostupnosti informacija, ali i sve češće pojave dezinformacija, govora mržnje, manipulativnih sadržaja i različitih oblika online pritiska, sposobnost kritičkog procjenjivanja medijskih poruka postaje jedna od ključnih kompetencija mladih.
Poseban fokus stavljen je na izazove s kojima se mladi susreću u online prostoru, uključujući online uznemiravanje, širenje dezinformacija, govor mržnje i ograničen prostor za marginalizovane glasove u javnom diskursu.
Događaj je još jednom potvrdio da mladi imaju jasne stavove, konkretne prijedloge i snažnu motivaciju da doprinesu unapređenju slobode izražavanja u Bosni i Hercegovini, ukoliko im se pruži prostor, podrška i prilika da budu ravnopravni sagovornici u dijalogu s institucijama.
BS
EN
