Više od 80 učesnika i učesnica iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore okupilo se u Sarajevu na Regionalnoj konferenciji „Unapređenje prava na slobodu izražavanja u BiH i regionu: preporuke mladih za donosioce odluka“.

Konferencija je organizovana kao prostor za otvoren razgovor o stanju slobode izražavanja, pritiscima s kojima se suočavaju građani, mediji i mladi te rješenjima koja mogu doprinijeti sigurnom, odgovornom i demokratskom javnom prostoru. Poseban fokus bio je na preporama mladih ambasadora i ambasadorica slobode izražavanja, koje su razvijene na osnovu njihovih iskustava, edukacija, razgovora s vršnjacima i aktivnosti provedenih u lokalnim zajednicama širom Bosne i Hercegovine.

„Cilj je bio otvoriti razgovor o stanju slobode izražavanja u Bosni i Hercegovini i regionu, izazovima s kojima se suočavaju građani, mediji i mladi te preporukama za unapređenje zaštite slobode izražavanja. U Bosni i Hercegovini ova tema je posebno važna u kontekstu sve češćih pritisaka na medije, online nasilja, govora mržnje i dezinformacija, ali i zakonskih regulativa koje se često predstavljaju kao mehanizmi zaštite, a u praksi mogu biti pretvorene u alate kontrole, zastrašivanja, autocenzure i ušutkivanja kritičkih glasova. To je nešto što utiče na sve građane i građanke“, istakla je Hana Čengić, projekt menadžerica Udruženja „Ja bih u EU“.

Tokom konferencije razgovaralo se o tome šta sloboda izražavanja znači u svakodnevnom životu i na koji način građani mogu prepoznati kada je ovo pravo ugroženo. Maida Muminović iz Fondacije Mediacentar Sarajevo, naglasila je da je prije svega važno „naoružati se znanjem“, razumjeti šta sloboda izražavanja podrazumijeva i poznavati mehanizme koji građanima stoje na raspolaganju. Bez informisanosti o vlastitim pravima teško je prepoznati njihovo kršenje, ali i pravovremeno i odgovorno reagovati.

Slađan Tomić poručio je mladima da budu uporni, bez obzira na to za koje se pravo zalažu, da ne odustaju i ne budu kratkog pamćenja. Kontinuitet građanskog djelovanja posebno je važan u okolnostima u kojima teme od javnog interesa brzo nestaju iz fokusa, dok problemi zbog kojih su pokrenute ostaju neriješeni.

Nikola Ristić podsjetio je da građani moraju znati šta zakon propisuje i koristiti ga kao sredstvo zaštite svojih prava. Naglasio je da broj ljudi koji zahtijevaju promjenu ne umanjuje opravdanost njihovog zahtjeva te da zakon nije mrtvo slovo na papiru, već društveni dogovor koji građani imaju pravo braniti.

Govoreći o iskustvima mladih u Srbiji i regionu, Ristić je poručio: „Zaista je važno da pokušamo mlade ljude ohrabriti da istupe i da štite svoje pravo na slobodu govora, bez obzira na to koliko je to u nekim trenucima kod nas teško. Mene raduje da vidim da je u BiH situacija kudikamo lakša po tom pitanju nego kod nas u Srbiji. Volio bih da Srbija, ako ništa drugo, može služiti makar kao primjer onoga što mladi ljudi sebi ne bi trebali dozvoliti, odnosno što ne bi trebali dozvoliti institucijama, da dođu do nivoa na kojem se nalaze one u Srbiji. Nadam se da svi zajedno možemo ići u nekom boljem pravcu.“

Regionalna perspektiva omogućila je poređenje iskustava iz različitih društvenih i političkih okolnosti, ali i prepoznavanje zajedničkih problema: pritisaka na kritičke glasove, nepovjerenja u institucije, širenja dezinformacija, online nasilja i nedovoljne uključenosti mladih u procese koji direktno utiču na njihova prava i budućnost.

Mladi ambasadori slobode izražavanja Lejla Fišek i Armin Husić podijelili su iskustva stečena kroz projektne aktivnosti i rad u svojim zajednicama. Njihove poruke pokazale su da mladi imaju znanje, ideje i motivaciju za pokretanje promjena, ali da im je potrebno više prostora, institucionalne podrške i povjerenja kako bi njihovo učešće bilo stvarno, a ne samo simbolično.

„Nakon dvije godine rada na projektu, moje kolege i ja shvatili smo da sloboda izražavanja nije nešto apstraktno, već nešto s čime se susrećemo svakodnevno, kroz predlaganje promjena, pokretanje inicijativa i predstavljanje ideja koje mogu unaprijediti društvo i položaj mladih“, istakla je Lejla Fišek, mlada ambasadorica slobode izražavanja.

Preporuke mladih predstavljene na konferenciji rezultat su procesa u kojem su mladi učili o svojim pravima, analizirali stanje u lokalnim zajednicama i razgovarali o načinima unapređenja slobode izražavanja. Njihove preporuke usmjerene su na stvaranje okruženja u kojem se mladi mogu slobodno informisati, iznositi mišljenja, učestvovati u javnim raspravama i obraćati institucijama bez straha od pritisaka ili posljedica.

Konferencija je potvrdila da zaštita slobode izražavanja nije odgovornost samo medija, pravosuđa ili institucija. Ona zahtijeva aktivno učešće građana, organizacija civilnog društva, obrazovnih ustanova i mladih, kao i spremnost donosilaca odluka da njihove prijedloge ozbiljno razmatraju i pretvore u konkretne mjere.

Mladi ne trebaju biti posmatrani samo kao budući nosioci društvenih promjena. Oni već sada učestvuju u javnom životu, prepoznaju probleme, nude rješenja i zahtijevaju odgovornost. Njihovo znanje, energija i iskustva važni su za izgradnju društva u kojem se pravo na slobodu izražavanja štiti, a različiti glasovi imaju priliku da budu saslušani.

Projekat „HUB za zaštitu slobode izražavanja“ implementira Udruženje “Ja bih u EU” u partnerstvu s WUS Austria, a finansira Evropska unija u BiH.

Galerija