Gdje završava sloboda izražavanja, a gdje počinje govor mržnje? Ovo pitanje bilo je u centru interaktivne radionice „Uloga pravosuđa u zaštiti prava na slobodu izražavanja“ održane na Pravnom fakultetu Univerziteta “Džemal Bijedić” u Mostaru, u okviru projekta HUB za zaštitu slobode izražavanja.

Na radionici su studenti i studentice razgovarali s advokatom Aleksandrom Jokićem o tome kako pravosuđe može biti saveznik slobodnom, ali odgovornom javnom govoru. Kroz otvoren razgovor, učesnici su analizirali zašto je sloboda izražavanja temelj demokratskog društva, ali i zašto ona nikada nije apsolutna, posebno kada dolazi u konflikt s drugim pravima, poput zaštite dostojanstva, sigurnosti ili ugleda pojedinaca i grupa.

Poseban fokus stavljen je na pravne okvire koji štite slobodu izražavanja, kako na nacionalnom nivou, tako i kroz međunarodne standarde. Kroz konkretne primjere i presude Evropskog suda za ljudska prava, studenti su razmatrali šta predstavlja legitimno iznošenje mišljenja, a kada sadržaj prelazi u govor mržnje, klevetu ili drugi oblik nedopuštenog govora. Učesnici su razgovarali i o tome koliko je važno da sudovi, tužilaštva i advokati dosljedno primjenjuju ove standarde kako bi se istovremeno zaštitila i sloboda izražavanja i druga prava.

U segmentu posvećenom izazovima balansiranja slobode izražavanja sa drugim pravima, otvorena je diskusija o tome kako prepoznati govor mržnje, kako razlikovati uvredljiv, ali dopušten govor od onog koji poziva na nasilje ili diskriminaciju, te kako odgovoran pristup pravosuđa može spriječiti zloupotrebe, bilo u vidu cenzure, bilo u vidu nekažnjavanja ozbiljnih povreda prava.

Radionica je imala i praktični dio – analizu slučaja, u kojem su studenti i studentice radili na konkretnom primjeru iz prakse. Identifikovali su ključne pravne probleme, raspravljali o tome kako bi pravosuđe trebalo pristupiti takvom slučaju i zatim diskutovali o svojim stavovima. Na taj način, teorijska znanja povezana su s realnim situacijama koje mladi pravnici i pravnice mogu sresti u budućoj profesiji.

Završni dio događaja bio je posvećen zajedničkim zaključcima i preporukama. Učesnici su razgovarali o tome kako mladi mogu zagovarati pravedna rješenja, kroz studentske inicijative, rad u organizacijama civilnog društva, javne debate i profesionalno djelovanje u pravosuđu, te na koji način mogu sarađivati s pravnim stručnjacima na zaštiti slobode izražavanja. Posebno je naglašeno da je mladima važno objektivno, odgovorno i nezavisno pravosuđe, jer ono direktno utiče na kvalitet demokratije i nivo zaštite prava u društvu.

Otvoreni razgovor s advokatom Jokićem potaknuo je razmjenu iskustava, pitanja i dilema, ali i ohrabrio studente da razmišljaju o svojoj budućoj profesionalnoj ulozi, ne samo kao tumača zakona, nego i kao branitelja javnog interesa i ljudskih prava.

Projekat HUB za zaštitu slobode izražavanja implementira Udruženje Ja bih u EU u partnerstvu sa WUS Austria, a finansira Evropska unija u BiH.

Galerija