U Banja Luci je održana radionica na temu “Značaj slobodnih medija” kojoj su prisustvovali predstavnici više od 10 organizacija civilnog društva. Ovo je prva u nizu 10 radionica koje će biti održane u okviru projekta “Reforme za integritet medija i slobodu govora” koji finansira Evropska Unija, a implementiraju organizacije Mediacentar Sarajevo, Vijeće za štampu i online medije u BiH i Udruženje JABIHEU, a kroz koji se nastojimo izboriti za veći integritet medija i slobodu govora, između ostalog, i kroz reforme zakona od kojih je najvažniji Zakon o transparentnom vlasništvu medija. 

Vijeće za štampu i online medije u BiH je zaključno sa julom 2024. zaprimilo 385 žalbi na izvještavanje štampe i online medija u BiH. Samoregulacijom odnosno objavom demanta, reagiranja ili uklanjanjem komentara sa govorom mržnje riješene su 234 žalbe, što je pokazatelj spremnosti medija da se pridržavaju profesionalnih standarda sadržanih u Kodeksu za štampane i online medije BiH.

Učesnik radionice Tihomir Dakić iz Centra za životnu sredinu Banja Luka smatra da su i mediji i civilno društvo danas u kritičnoj tački gdje profesionalni odnos, ispunjavanje vizija i normativi novinarstva u budućnosti treba da budu sve bolji. Pričao je da je Centar imao različita iskustva s medijima, super kontakte i saradnju, ali…

Mediji u BiH imaju veći negativan uticaj jer ne gledaju suštinu, već mikrofon stavljaju ispred forme i obezvrjeđuju velike korake koje su pojedinci ili pojedine grupe napravile kao što su izmjene zakona, dobijanje presuda i slično, rekao je Dakić i naglasio da se nada većem broju mladih ljudi koji će se pokazati više profesionalizma.

Učesnici su imali priliku saznati više o procedurama rješavanja žalbi na izvještavanje printanih i online medija koje podnose organizacije civilnog društva i primjeni Kodeksa za štampane i online medije BiH o čemu je govorila Maida Bahto Kestendžić, projekt koordinatorica Vijeća za štampu i online medija u BiH.

Najvažnije od svega je da smo radionicu iskoristili i za dodatno umrežavanja organizacija civilnog društva i stvaranje jedne šire mreže i koalicije za borbu za reforme za integritet medija i slobodu govora. – izjavila je Bahto Kestendžić i naglasila da se govorilo i o reformskim zakonima, ali i konkretno o vršenju monitoringa medijskog izvještavanja...

Danas su predstavljena i pravila etičkog izvještavanja i standardi novinarstva o čemu je govorio Vuk Vučetić, šef Odsjeka za žurnalistiku Filozofskog fakulteta Univerziteta Istočno Sarajevo. On je rekao da su mediji jedan od stubova demokratije i da bez slobodnih medija ne možemo računati na procese demokratizacije u BiH. S druge strane naglasio je kako civilno društvo može da bude neka vrsta partnera ili saradnika slobodnim medijima i da pomognu njihovom razvoju. Nada se da će ovakvi sastanci pomoći da se ljudi povežu i kreiraju nove inicijative i projekte.

Osmislili smo dva “stuba” komuniciranja, reaktivni i proaktivni, odnosno kratkoročni i dugoročni. Kratkoročni segment bi podrazumijevao što bolje poznavanje kodeksa za štampu kako bi aktivisti mogli da prepoznaju nekvalitetne medijske sadržaje i da, poštujući procedure, dostavljaju žalbe Vijeću za štampu i online medije u BiH. S druge strane dugoročni ili proaktivni uticaj bi se ogledao u tome da reaguju na nepravilsnoti i da svojim komentarima poboljšaju kvalitet novinarstva. To podrazumijeva niz koraka među kojima je prijateljski odnos s medijima, česti istupi u medijima, kreiranje sadržaja na sopstvenim platformama i slično, rekao je Vučetić.

Na današnjoj radionici­ Lejla Gačanica, pravna savjetnica i istraživačica govorila je o ulozi medija, medijskih sloboda i medijskog izvještavanja za civilno društvo u Bosni i Hercegovini.

Cilj ovih radionica je poboljšati operativne kapacitete najmanje 50 organizacija civilnog društva u smislu njihove sposobnosti prepoznavanja vjerodostojnog novinarstva, dezinformacija, otvorene propagande i pristranosti. Također će poboljšati njihovu sposobnost da podrže medijske slobode i razviju mreže kako bi udružili svoje snage.

S obzirom na činjenicu da su slobodni mediji važni, osim za građane, i za civilno društvo zbog mogućnosti predstavljanja ideja i zalaganja, pogotovo u svjetlu sve većih pritisaka na medije, jedna od aktivnosti su i radionice za predstavnike i predstavnice organizacija civilnog društva upravo na temu integriteta medija i slobode govora, njihovog značaja za civilni sektor, te neophodnosti reformi.