
Mladi i pravosuđe: Govor mržnje ili sloboda izražavanja - Gdje su granice?
U Banja Luci je održana prva u nizu diskusija sa predstavnicima pravosuđa pod nazivom „Uloga pravosuđa u očuvanju prava na slobodu izražavanja“, čiji je cilj bio osnažiti mlade da bolje razumiju kompleksnost pravnih okvira koji se odnose na slobodu govora i odgovornost u javnom prostoru.
Radionicu u okviru projekta HUB za zaštitu slobode izražavanja vodio je advokat Aleksandar Jokić, koji je kroz direktan dijalog sa Mladim ambasadorima/kama zaštite slobode izražavanja, te drugim mladim učesnicima otvorio prostor za pitanja i razmjenu mišljenja o ulozi pravosuđa u zaštiti osnovnih demokratskih vrijednosti.
U uvodnom dijelu radionice advokat Jokić je sa učesnicima definisao razliku između govora mržnje i slobode izražavanja, razgovarali su o tome šta sve može biti govor mržnje i da li oni u svakodnevnici primijećuju sporne izjave u javnom prostoru.
Diskutovali su o značaju slobode izražavanja u demokratskom društvu, kako u kontekstu nacionalnih zakonskih okvira, tako i s aspekta međunarodnih standarda, posebno presuda Evropskog suda za ljudska prava (ESLJP). Učesnici su se upoznali s osnovnim pravnim načelima koja štite pravo na slobodu govora, ali i s okolnostima u kojima se to pravo može i mora ograničiti.
Učesnicima je predstavljeno nekoliko slučajeva Evropskog suda za ljudska prava (ESLJP) u kojima se razmatralo da li je došlo do povrede prava na slobodu izražavanja, te presude koje je ESLJP donio i argumenti za odluku suda.
Jedan od ključnih segmenata radionice bio je posvećen ulozi mladih u održavanju demokratskog društva. Diskutovalo se o tome zašto je mladima važno imati objektivno, nezavisno i odgovorno pravosuđe, te kako ono direktno utiče na njihovu slobodu, sigurnost i budućnost.
U drugom dijelu radionice učesnici su se okušali u praktičnoj analizi hipotetičkih slučajeva, gdje su kroz ulogu novinara odlučivali da li bi objavili određeni sadržaj i obrazložilii svoju odluku. Ova vježba omogućila im je da znanje stečeno tokom radionice da li je neka izjava sloboda izražavanja ili govor mržnje odmah primijene u praksi, ali i da uvide koliko su ovakve odluke često kompleksne i višeslojne.
„Bilo mi je posebno zanimljivo čuti kako Evropski sud za ljudska prava donosi presude – na osnovu konkretnih argumenata, konteksta i važnosti javnog interesa. Shvatila sam koliko je važno razumjeti širu sliku iza svake odluke. Ta analiza mi je otvorila potpuno nove vidike o tome kako se balansira pravo na slobodu izražavanja s drugim pravima. Radionica mi je pomogla da proširim svoje znanje o zakonima i regulacijma, kao i da bolje razumijem gdje su granice između slobode govora i govora mržnje i zašto je važno imati pravosuđe koje štiti javni interes, a ne utišava kritiku. Drago mi je da sam bila dio ove radionice.” – rekla je Sofija, jedna od mladih ambasadorki slobode izražavanja i učesnica radionice.
Advokat Jokić je na kraju mladima poručio da sve velike promjene dolaze od mladih generacija, da nema potrebe da pokušavaju promijeniti nešto što je bilo, već da razvijaju sebe i svoje znanje i vještine kojima će kroz aktivan angažman u društvu, da li kroz pravosuđe, medije ili neki drugi sektor učiniti pozitivne promjene u našem društvu.
Ova radionica još jednom je pokazala koliko je važno da se mladi aktivno uključuju u diskusije o pravima, slobodama i odgovornostima. Kroz interaktivni format i konkretne primjere, dobili su alate da prepoznaju izazove koji se odnose na govor mržnje, klevetu i granice slobode izražavanja – ali i motivaciju da budu glasni zagovarači pravde i demokratskih vrijednosti.
Projekat HUB za zaštitu slobode izražavanja implementiraju Udruženje JaBIHEU i WUS Austria, a finansira Evropska unija u BiH.