Tokom događaja istaknuto je da su mladi posebno ranjivi jer se gotovo u potpunosti oslanjaju na društvene mreže kao izvor informacija. Upravo tu nastaje najveći problem: algoritmi ističu polarizirajući sadržaj, a zbog jezičkih specifičnosti i nedostatka lokalno razvijenih AI modela, veliki dio toksičnih i štetnih poruka ostaje neprepoznat i nenadzirano se širi. Slaba ulaganja platformi u moderaciju sadržaja na B/H/S jezicima dodatno pogoršavaju situaciju, dok fragmentiran pravni okvir u BiH ne prati tempo tehnoloških promjena. Istovremeno, dezinformacije se iz jedne države brzo prelijevaju na cijeli region, oslanjajući se na zajednički jezik i slične društvene obrasce.

„Ovi nalazi pokazuju da mladi u BiH djeluju u digitalnom okruženju koje nije dovoljno sigurno i koje može produbiti postojeće podjele i nepovjerenje“, poručio je prof. dr. Vukojević, naglasivši hitnost sistemskog odgovora.

Istraživanje ukazuje da se rješenje nalazi u dugoročnom, koordiniranom pristupu – od jačanja mreža mladih za provjeru činjenica i razvoja AI alata treniranih na B/H/S jezicima, do usklađivanja domaćih propisa s evropskim standardima i uvođenja obrazovnih programa koji bi mlade učinili otpornijima na algoritamske manipulacije. Poseban značaj ima ideja „digitalnog imunološkog sistema“ koji bi povezao ključne aktere i omogućio efikasniji odgovor na dezinformacije i štetni online sadržaj.

Projekat #AlKoristiSPaznjom nastavlja graditi otpornost mladih, nastavnika, medijskih profesionalaca i organizacija civilnog društva na zloupotrebu AI tehnologija. Kroz edukacije, kampanje i specijalizirane programe, projekat promoviše odgovorno online ponašanje i podiže svijest o rizicima poput deepfakeova, govora mržnje i algoritamskih manipulacija, s fokusom na mlade širom BiH.